Piće
|Istarska županija
Bijelo vino Istarska malvazija
Varijante
Priprema
Predfermentativna obrada:
Ubrano grožđe – bilo ručno ili strojno – melje se i odstranjuju im se peteljke. Dobivena masuljka se ili odmah preša ili se ostavlja na maceraciju, ovisno o kvaliteti grožđa i željenom stilu finalnog vina, nakon čega slijedi prešanje. Mutni mošt se zatim sumpori (doza: 2–10 g/hL K₂S₂O₅) uz dodatak pektolitičkih enzima te, po potrebi, tanina i PVPP-a (polivinil polipirolidona) radi uklanjanja neželjenih fenolnih spojeva koji mogu izazvati promjene boje. Bistrenje mošta provodi se ili taloženjem gravitacijom (na približno 12 °C tijekom 24–48 sati) ili flotacijom, pri čemu se koristi preparat na bazi životinjske želatine. Bistri mošt se odvaja te se – nakon eventualnih korekcija kiselosti i pH – započinje alkoholna fermentacija.
Alkoholna fermentacija:
Alkoholna fermentacija započinje dodatkom rehidriranog, selekcioniranog suhog kvasca (najčešće Saccharomyces cerevisiae). Tijekom fermentacije kvascu se dodaju složene hranjive tvari u dvije ili tri doze, ovisno o početnoj koncentraciji šećera odnosno potencijalnom sadržaju alkohola. Ako je sadržaj jabučne kiseline visok (obično >1,0 g/L), može se provesti malolaktična fermentacija paralelno s alkoholnom fermentacijom. Alkoholna fermentacija obično se odvija na 15 ± 3 °C i traje od 2 do 4 tjedna. Nakon završetka fermentacije – suho vino (ostatak šećera < 4,0 g/L) – vino se sumpori, a talog kvasca otoči. Ako se želi proizvesti vino u kategoriji polusuho (4,0–12,0 g/L neprovrelog šećera), poluslatko (12,0–50,0 g/L) ili slatko (> 50,0 g/L), alkoholna fermentacija prekida se pri željenom sadržaju šećera.
Dozrijevanje i stabilizacija:
Mlada vina obično dozrijevaju u inox tankovima ili drvenim bačvama različitih volumena, porijekla drva i stupnja paljenja. Duljina dozrijevanja ovisi o karakteristikama vina i željenom stilu. Stabilizacija bijelog vina Malvazija istarska uključuje tretman protiv termolabilnih proteina (bentonitom) te vinsko-kamenastu stabilizaciju (dodatkom metatarterne kiseline ili CMC-a – karboksimetilceluloze). U nekim slučajevima bijela vina se bistre preparatima na bazi želatine (15–120 mg/L), kazeina iz mlijeka (50–250 mg/L) i/ili ribljeg ljepila – ihtiokola (10–100 mg/L). Nakon stabilizacije vina se filtriraju i pune u boce.
Priprema
Predfermentativna obrada:
Ubrano grožđe – bilo ručno ili strojno – melje se i odstranjuju peteljke. Dobivena masuljka se ili odmah preša ili se ostavlja na maceraciju, ovisno o kvaliteti grožđa i željenom stilu konačnog vina, nakon čega slijedi prešanje. Mutni mošt se zatim sumpori (doza: 2–10 g/hL K₂S₂O₅) uz dodatak pektolitičkih enzima te, po potrebi, tanina i PVPP-a (polivinil polipirolidona) radi uklanjanja neželjenih fenolnih spojeva koji mogu izazvati promjene boje. Bistrenje mošta provodi se taloženjem gravitacijom (na približno 12 °C tijekom 24–48 sati) ili flotacijom, pri čemu se koristi preparat na bazi životinjske želatine. Bistri mošt se odvaja te se – nakon eventualnih korekcija kiselosti i pH – započinje alkoholna fermentacija.
Alkoholna fermentacija:
Alkoholna fermentacija započinje dodatkom rehidriranog, selekcioniranog suhog kvasca (najčešće Saccharomyces cerevisiae). Tijekom fermentacije kvascu se dodaju složene hranjive tvari u dvije ili tri doze, ovisno o početnoj koncentraciji šećera ili potencijalnom sadržaju alkohola. Ako je sadržaj jabučne kiseline visok (obično >1,0 g/L), može se provesti malolaktična fermentacija paralelno s alkoholnom fermentacijom. Alkoholna fermentacija obično se odvija na temperaturi od 15 ± 3 °C i traje između 2 i 4 tjedna. Nakon završetka fermentacije – za suha vina (ostatak šećera < 4,0 g/L) – vino se sumpori, a talog kvasca otoči. Kod proizvodnje vina namijenjenog ili preporučenog osobama s dijabetesom, treba osigurati potpunu razgradnju šećera u alkohol (ostatak šećera < 4,0 g/L).
Dozrijevanje i stabilizacija:
Mlada vina obično dozrijevaju u inox tankovima ili drvenim bačvama različitih volumena, porijekla drva i stupnja paljenja. Duljina dozrijevanja ovisi o karakteristikama vina i željenom stilu. Stabilizacija bijelog vina Malvazija istarska uključuje tretman protiv termolabilnih proteina (bentonitom) te stabilizaciju vinskog kamena (dodatkom metatarterne kiseline ili CMC-a – karboksimetilceluloze). U nekim slučajevima bijela vina se bistre preparatima na bazi želatine (15–120 mg/L), kazeina (50–250 mg/L) i/ili ribljeg ljepila – ihtiokola (10–100 mg/L). Nakon stabilizacije vina se filtriraju i pune u boce.
Priprema
Predfermentativna obrada:
Ubrano grožđe – bilo ručno ili strojno – melje se i odstranjuju peteljke. Dobivena masuljka se ili odmah preša ili ostavlja na maceraciju, ovisno o kvaliteti grožđa i željenom stilu konačnog vina, nakon čega slijedi prešanje. Mutni mošt se zatim sumpori (doza: 2–10 g/hL K₂S₂O₅) uz dodatak pektolitičkih enzima te, po potrebi, tanina i PVPP-a (polivinil polipirolidona) radi uklanjanja neželjenih fenolnih spojeva koji mogu izazvati promjene boje. Bistrenje mošta provodi se taloženjem gravitacijom (na približno 12 °C tijekom 24–48 sati) ili flotacijom, pri čemu se koristi preparat na bazi životinjske želatine. Bistri mošt se odvaja te se – nakon eventualnih korekcija kiselosti i pH – započinje alkoholna fermentacija.
Alkoholna fermentacija:
Alkoholna fermentacija započinje dodatkom rehidriranog, selekcioniranog suhog kvasca (najčešće Saccharomyces cerevisiae). Tijekom fermentacije kvascu se dodaju složene hranjive tvari u dvije ili tri doze, ovisno o početnoj koncentraciji šećera ili potencijalnom sadržaju alkohola. Ako je sadržaj jabučne kiseline visok (obično >1,0 g/L), može se provesti malolaktična fermentacija paralelno s alkoholnom fermentacijom. Alkoholna fermentacija obično se odvija na temperaturi od 15 ± 3 °C i traje između 2 i 4 tjedna. Nakon završetka fermentacije – za suho vino (ostatak šećera < 4,0 g/L) – vino se sumpori, a talog kvasca otoči. Ako se želi proizvesti vino u kategoriji polusuho (4,0–12,0 g/L neprovrelog šećera), poluslatko (12,0–50,0 g/L) ili slatko (> 50,0 g/L), alkoholna fermentacija prekida se pri željenom sadržaju šećera.
Dozrijevanje i stabilizacija:
Mlada vina obično dozrijevaju u inox tankovima ili drvenim bačvama različitih volumena, porijekla drva i stupnja paljenja. Duljina dozrijevanja ovisi o karakteristikama vina i željenom stilu. Stabilizacija bijelog vina Malvazija istarska uključuje tretman protiv termolabilnih proteina (bentonitom) te stabilizaciju vinskog kamena (dodatkom metatarterne kiseline ili CMC-a – karboksimetilceluloze). U nekim slučajevima bijela vina se bistre preparatima na bazi želatine (15–120 mg/L), kazeina iz mlijeka (50–250 mg/L) i/ili ribljeg ljepila – ihtiokola (10–100 mg/L). Nakon stabilizacije vina se filtriraju i pune u boce.
Priprema
Predfermentativna obrada:
Ubrano grožđe – bilo ručno ili strojno – melje se i odstranjuju peteljke. Dobivena masuljka se ili odmah preša ili ostavlja na maceraciju, ovisno o kvaliteti grožđa i željenom stilu konačnog vina, nakon čega slijedi prešanje. Mutni mošt se zatim sumpori (doza: 2–10 g/hL K₂S₂O₅) uz dodatak pektolitičkih enzima te, po potrebi, tanina i PVPP-a (polivinil polipirolidona) radi uklanjanja neželjenih fenolnih spojeva koji mogu uzrokovati promjene boje. Bistrenje mošta provodi se taloženjem gravitacijom (na približno 12 °C tijekom 24–48 sati) ili flotacijom, pri čemu se koristi preparat na bazi životinjske želatine. Bistri mošt se odvaja te se – nakon eventualnih korekcija kiselosti i pH – započinje alkoholna fermentacija.
Alkoholna fermentacija:
Alkoholna fermentacija započinje dodatkom rehidriranog, selekcioniranog suhog kvasca (najčešće Saccharomyces cerevisiae). Tijekom fermentacije kvascu se dodaju složene hranjive tvari u dvije ili tri doze, ovisno o početnoj koncentraciji šećera ili potencijalnom alkoholu. Ako je sadržaj jabučne kiseline visok (obično >1,0 g/L), može se provesti malolaktična fermentacija paralelno s alkoholnom fermentacijom. Alkoholna fermentacija obično se odvija na temperaturi od 15 ± 3 °C i traje između 2 i 4 tjedna. Nakon završetka fermentacije – za suho vino (ostatak šećera < 4,0 g/L) – vino se sumpori, a talog kvasca otoči. Ako se želi proizvesti vino u kategoriji polusuho (4,0–12,0 g/L neprovrelog šećera), poluslatko (12,0–50,0 g/L) ili slatko (> 50,0 g/L), alkoholna fermentacija prekida se pri željenoj razini šećera.
Dozrijevanje i stabilizacija:
Mlada vina obično dozrijevaju u inox tankovima ili drvenim bačvama različitih volumena, podrijetla drva i stupnja paljenja. Duljina dozrijevanja ovisi o karakteristikama vina i željenom stilu. Stabilizacija bijelog vina Malvazija istarska uključuje tretman protiv termolabilnih proteina (bentonitom) te stabilizaciju vinskog kamena (dodatkom metatarterne kiseline ili CMC-a – karboksimetilceluloze). U nekim slučajevima bijela vina se bistre preparatima na bazi želatine (15–120 mg/L), kazeina iz mlijeka (50–250 mg/L) i/ili ribljeg ljepila – ihtiokola (10–100 mg/L). Nakon stabilizacije vina se filtriraju i pune u boce.
Priprema
Predfermentativna obrada:
Ubrano grožđe – bilo ručno ili strojno – melje se i odstranjuju peteljke. Dobivena masuljka se ili odmah preša ili ostavlja na maceraciju, ovisno o kvaliteti grožđa i željenom stilu konačnog vina, a zatim se preša. Mutni mošt se potom sumpori (doza: 2–10 g/hL K₂S₂O₅) uz dodatak pektolitičkih enzima te, po potrebi, tanina i PVPP-a (polivinil polipirolidona) radi uklanjanja neželjenih fenolnih spojeva koji mogu uzrokovati promjene boje. Bistrenje mošta provodi se taloženjem gravitacijom (na približno 12 °C tijekom 24–48 sati) ili flotacijom. Flotacija uključuje upotrebu preparata na bazi životinjske želatine koji se treba zamijeniti preparatima na bazi proteina graška. Bistri mošt se odvaja te se – nakon eventualnih korekcija kiselosti i pH – započinje alkoholna fermentacija.
Alkoholna fermentacija:
Alkoholna fermentacija započinje dodatkom rehidriranog, selekcioniranog suhog kvasca (najčešće Saccharomyces cerevisiae). Tijekom fermentacije kvascu se dodaju složene hranjive tvari u dvije ili tri doze, ovisno o početnoj koncentraciji šećera ili potencijalnom sadržaju alkohola. Ako je sadržaj jabučne kiseline visok (obično >1,0 g/L), može se provesti malolaktična fermentacija paralelno s alkoholnom fermentacijom. Alkoholna fermentacija obično se odvija na temperaturi od 15 ± 3 °C i traje između 2 i 4 tjedna. Nakon završetka fermentacije – za suho vino (ostatak šećera < 4,0 g/L) – vino se sumpori, a talog kvasca otoči. Ako se želi proizvesti vino u kategoriji polusuho (4,0–12,0 g/L neprovrelog šećera), poluslatko (12,0–50,0 g/L) ili slatko (> 50,0 g/L), alkoholna fermentacija prekida se pri željenoj razini šećera.
Dozrijevanje i stabilizacija:
Mlada vina obično dozrijevaju u inox tankovima ili drvenim bačvama različitih volumena, podrijetla drva i stupnja paljenja. Duljina dozrijevanja ovisi o karakteristikama vina i željenom stilu. Stabilizacija bijelog vina Malvazija istarska uključuje tretman protiv termolabilnih proteina (bentonitom) te stabilizaciju vinskog kamena (dodatkom metatarterne kiseline ili CMC-a – karboksimetilceluloze). U nekim slučajevima bijela vina se bistre kazeinom iz mlijeka (50–250 mg/L) i/ili ribljim ljepilom – ihtiokolom (10–100 mg/L). Ako se koriste preparati na bazi želatine, oni se moraju zamijeniti preparatima na bazi proteina graška. Nakon stabilizacije vina se filtriraju i pune u boce.
Priprema
Predfermentativna obrada:
Ubrano grožđe – bilo ručno ili strojno – melje se i odstranjuju peteljke. Dobivena masuljka se ili odmah preša ili ostavlja na maceraciju, ovisno o kvaliteti grožđa i željenom stilu konačnog vina, a zatim se preša. Mutni mošt se potom sumpori (doza: 2–10 g/hL K₂S₂O₅) uz dodatak pektolitičkih enzima te, po potrebi, tanina i PVPP-a (polivinil polipirolidona) radi uklanjanja neželjenih fenolnih spojeva koji mogu uzrokovati promjene boje. Bistrenje mošta provodi se taloženjem gravitacijom (na približno 12 °C tijekom 24–48 sati) ili flotacijom, pri čemu se preparat na bazi životinjske želatine treba zamijeniti preparatom na bazi proteina graška. Bistri mošt se odvaja te se – nakon eventualnih korekcija kiselosti i pH – započinje alkoholna fermentacija.
Alkoholna fermentacija:
Alkoholna fermentacija započinje dodatkom rehidriranog, selekcioniranog suhog kvasca (najčešće Saccharomyces cerevisiae). Tijekom fermentacije kvascu se dodaju složene hranjive tvari u dvije ili tri doze, ovisno o početnoj koncentraciji šećera ili potencijalnom alkoholu. Ako je sadržaj jabučne kiseline visok (obično >1,0 g/L), može se provesti malolaktična fermentacija paralelno s alkoholnom fermentacijom. Alkoholna fermentacija obično se odvija na temperaturi od 15 ± 3 °C i traje između 2 i 4 tjedna. Nakon završetka fermentacije – za suho vino (ostatak šećera < 4,0 g/L) – vino se sumpori, a talog kvasca otoči. Ako se želi proizvesti vino u kategoriji polusuho (4,0–12,0 g/L neprovrelog šećera), poluslatko (12,0–50,0 g/L) ili slatko (> 50,0 g/L), alkoholna fermentacija prekida se pri željenoj razini šećera.
Dozrijevanje i stabilizacija:
Mlada vina obično dozrijevaju u inox tankovima ili drvenim bačvama različitih volumena, podrijetla drva i stupnja paljenja. Duljina dozrijevanja ovisi o karakteristikama vina i željenom stilu. Stabilizacija bijelog vina Malvazija istarska uključuje tretman protiv termolabilnih proteina (bentonitom) te stabilizaciju vinskog kamena (dodatkom metatarterne kiseline ili CMC-a – karboksimetilceluloze). Po potrebi, umjesto preparata na bazi želatine, kazeina iz mlijeka i ribljeg ljepila – ihtiokola, trebaju se koristiti komercijalno dostupni preparati na bazi krumpirovih, biljnih (graškovih) ili proteinskih preparata iz kvasca. Nakon stabilizacije, vina se filtriraju i pune u boce.
